Kulen predstavlja vrhunac tradicionalne hrvatske gastronomije, posebno cijenjen u Slavoniji, Srijemu i Baranji, gdje se kroz generacije razvijala umjetnost njegove izrade. Ovaj renomirani suhomesnati proizvod, izrađen od pažljivo odabranih dijelova svinjskog mesa i obogaćen jedinstvenom mješavinom začina, simbol je bogate kulinarske baštine i predmet ponosa lokalne zajednice koja ga s ljubavlju njeguje i predstavlja na Otočkoj kulenijadi.
— Kulen je ponos hrvatske gastronomske ponude i najcjenjeniji kobasičarski proizvod u Slavoniji, Srijemu i Baranji. Još je Josip Lovretić, etnograf i pisac, ali i rođeni Otočanin, krajem 19. st. zapisao:
„U kulen izbiraju najlipše meso, ne sicaju, već režu, osole, opapre, nameću puno crivo, što bolje mogu. Kulen metnu u komad stare mriže, kad oće osušit; samo mora ležat osam dana na osoljenom mesu. Onda ga u mriži obise u odžak s drugim mesom.“
Receptura je za ovu gastro deliciju na prvi pogled vrlo jednostavna, no svaka je nijansa važna. Za izradu se kulena koriste najbolji dijelovi svinjskog mesa očišćeni od masnog i vezivnog tkiva. Smatra se da je za kulen bolje rezati meso, nego ga samljeti. Valja pogoditi i pravi omjer blage i ljute paprike koja se dodaje smjesi, baš kao i količinu soli. Velika je pozornost posvećena i ishrani svinja pa je uvriježeno mišljenje kako su najbolji kuleni od mangulice i crne slavonske svinje koje se hrane žirom slavonskog hrasta. Čak se rasprave vode i o tome reže li se kulen prst debelo ili ga je kao najcjenjeniju hrvatsku kobasicu potrebno tanko rezati kako bi se u njemu uživalo.
Odgovore na sva ova, ali i neka druga pitanja daje Otočka kulenijada, jedna od najdugovječnijih i najpoznatijih kulenijada koja se održava više od dva desetljeća.
