Gradovi i općine

Otkrijte Spačvu, uživajte u prirodi i tradiciji

TZP Spačvanska šuma čini jedan grad i dvije općine – grad Otok s naseljem Komletinci, općina Bošnjaci te općina Vrbanja sa selima Soljani i Strošinci. Smješteni u pitomoj Slavoniji i naslonjeni na velika prirodna bogatstva Spačvanske šume, ovo su mjesta u kojima ćete pronaći udobnu postelju, kušati tradicionalnu hranu i osjetiti kako je slavonska duša šira od slavonske ravnice.

Grad Otok

Tamo gdje završava šuma počinje grad. Grad Otok najmlađi je grad u Hrvatskoj koji je status grada stekao 13. srpnja 2006. godine odlukom Hrvatskog sabora. Jedni kažu kako je službeno ime dobio zbog šumskog okruženja, drugi zbog nekad čestih poplava Bosuta i Save nakon kojih bi se voda još dugo oko njega zadržala. Danas je Otok jedna od posljednjih mirnih gradskih oaza pa mu ime lijepo pristaje.

Grad Otok nudi najbolju kombinaciju tipičnog slavonskog ambijenta i srijemske ležernosti. Život je ugodan i šuma je blizu pa je sjajan odabir za izlet, posebno volite li prirodu, ruralni krajolik i tradicionalnu gastronomiju. Na području grada, u čijem se sastavu nalazi i naselje Komletinci, živi 4899 stanovnika. Srdačni su to i topli ljudi. Ovdje svatko svakog poznaje.

Iako najmlađi hrvatski grad, Otok ima dugu i zanimljivu povijest, a kulturna baština ovog grada igra važnu ulogu u očuvanju identiteta lokalne zajednice. U bogatoj se baštini grada osobito ističe Otočka suvara, jedinstveni mlin na suhom. Svjetski je to raritet koji datira iz 19. stoljeća i jedini je očuvani i obnovljeni mlin koji su pogonili volovi, krave i konji kako u Hrvatskoj, tako i u jugoistočnoj Europi. Otočka suvara nalazi se i na grbu grada Otoka.

Aktivan odmor i boravak u prirodi pronalazi se u Bioekološko-edukacijskom centru Virovi smještenom u samom srcu Spačvanske šume. U gotovo netaknutoj šumi hrasta lužnjaka, Otočki su Virovi mjesto istinskog opuštanja, mira i tišine na kojemu je tako lako vratiti se prirodi, samima sebi i svom bitku.

Gradovi i općine - Grad Otok

Općina Bošnjaci

„Bošnjaci se nadaleko znaju po oborcim’ i po šlingeraju.“ Bećarac je to koji otkriva zašto je u grbu općine Bošnjaci oborak, drvena posuda kružnog oblika načinjena od drveta brijesta koja se najčešće izrađivala u Bošnjacima iako se prodavala po cijeloj Slavoniji. Oborkom su se grabile žitarice – kukuruz, žito, zob… Upotrebljavao se u prehrani životinja i u njega se spremalo sjemenje. Koristio se kod sjetve i žetve, u njemu su kokoši nesle jaja i tu su se legli pilići.

S dušom se malog mjesta u kojemu odmah osjećate dobrodošlima, a ubrzo i domaćima, Bošnjaci su nezaobilazna postaja na putovanju područjem Spačvanske šume. Sva se naselja ove šarmantne općine nalaze u ruralnom području na kojemu danas živi 2907 stanovnika. Iako žive suvremenim načinom života, svi oni čuvaju tradicije ‘najljepšeg slavonskog mjesta’.

U Bošnjacima se uživa u tradicionalnoj slavonskoj hrani, kulenu i slavonskim šunkama. Ovdje se nazdravlja dugom životu najfinijim rakijama, ali i otkriva ljepota tradicije i umješnost izrade bošnjačkog šlingeraja.

‘Svojoj’ Spačvanskoj šumi stanovnici Bošnjaka odali su najveće priznanje otvaranjem Šumarskog muzeja. Fantastičan postav muzeja šumarstva nećete pronaći nigdje drugdje u Hrvatskoj. Cjelokupna je zbirka podijeljena u cjeline kojima su se obuhvatili radovi u šumi – od sadnje sjemena, preko sječe i izrade drvnih sortimenata, izvoza trupaca pa sve do zaštite šume i njezinih biljnih i životinjskih vrsta.

Visit Spačva - Bošnjaci

Općina Vrbanja

Samozatajna se općina Vrbanja s pripadajućim selima Soljani i Strošinci smjestila na krajnjem jugoistoku Slavonije u Vukovarskoj-srijemskoj županiji. Beskrajna slavonska ravnica s jedne strane i gusta hrastova šuma s druge usmjerile su živote 4157 stanovnika ove općine prema zemlji i šumi. Na tom je tragu i grb općine koji na zelenoj podlozi sadrži list i žir hrasta lužnjaka te četiri zlatna pšenična klasa.

Kad je krajem 19. stoljeća u Vrbanji živio hrvatski književnik i šumar Josip Kozarac sječa spačvanskog hrasta i njegova eksploatacija bila je u punom jeku. Vrbanje iz tog vremena više nema. Danas vrbanjski šumari primjereno brinu o slavonskom zelenom blagu i ne dozvoljavaju nestanak šumarske tradicije pa je više od 50 % površine općine Vrbanja pod šumom.

Vrbanja, Soljani i Strošinci nekad su pripadali Cvelferiji (od njemačkog zwölf: dvanaest), odnosno bili su dio 12. satnije u vrijeme kad su satnije činile pukovnije na koje je bila podijeljena Hrvatska. U Cvelferiji su živjeli graničari koji su čuvali granicu od Osmanlija. Iako i dalje na granici s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom, danas je Cvelferija raspjevana. Naime, govorimo o ”Raspjevanoj Cvelferiji”, tradicionalnoj folklorno-kulturnoj manifestaciji čiji je cilj očuvanje i promocija srijemskih, cvelferskih, plesova i običaja.

Najviša se točka općine Vrbanje nalazi 87 metara iznad mora, a najviše brdo je – brdo lubenica. U to se uvjere svi oni koji ovu općinu posjete ljeti kad će na nepreglednim poljima ugledati zelene šarene ‘lopte’ koje se uzgajaju na području općine Vrbanja.

Skip to content